Autor, producent i redovni član Hrvatskog društva skladatelja, Branimir Mihaljević, novi je umjetnički direktor Zagrebačkog festivala. Odgajan u glazbenoj obitelji, već sa 16 godina aranžirao je albume koji su se prodavali u zlatnim nakladama, a u svom autorskom CV-ju ima suradnje s imenima kao što su Željko Bebek, Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Crvena Jabuka, Franka Batelić, Nina Badrić, Zlatko Pejaković, Mišo Kovač, Giuliano, Severina, Feminem i mnogi drugi.
Nakon četverogodišnjeg mandata Nene Belana na poziciji umjetničkog direktora festivala, Mihaljević se odmah prihvatio posla i započeo s pripremama za nadolazeće, 68. izdanje festivala koje će se održati 29. siječnja 2021. Uspjeli smo ga uhvatiti u predahu između studija i sastanaka te saznati kakve sve novosti možemo očekivati od našeg najstarijeg festivala popularne glazbe…
Prije svega, što vas je motiviralo na prijavu za poziciju umjetničkog direktora Zagrebačkog festivala?
Netko bi mogao reći da sam lud što se u ovakvim vremenima bez koncerata prihvaćam takvog posla, no smatram da je upravo sada najpotrebnije podržati jednu kvalitetnu platformu za stvaranje nove vrhunske produkcije. Festival nije manifestacija koja traje samo jednu večer, već motivira autore na stvaranje tijekom cijele godine i u konačnici nam daje pjesme koje su kruna nove hrvatske produkcije i koje se slušaju još godinama poslije.
Koja je vaša poveznica s festivalom? Koja su vam najranija sjećanja, a što pamtite kao sudionik festivala?
Ne znam ima li drugih primjera u svijetu da su tri generacije pobjeđivale na jednom festivalu. Sjećam se djedovih priča o tome kako je festival spojio njegovu pjesmu “Golubovi” i Ivu Robića, i tko zna bi li danas postojao taj evergreen u ovom obliku da nije bilo Zagrebačkog festivala. Pamtim festivale iz Lisinskog osamdesetih gdje sam gledao svog oca kako u nekoliko navrata pobjeđuje kao autor. Tada su njegove pjesme pjevale neke od najvećih zvijezda tih vremena, a meni je već početkom devedesetih festival pružio priliku da se predstavim kao mladi kantautor. Kasnije sam puno puta sudjelovao kao autor, a jednom čak i pobijedio za vrijeme Hrvoja Hegedušića kao direktora festivala.
Kako ocjenjujete dosadašnji mandat svog prethodnika, Nene Belana? Kako se u tom periodu profilirao festival?
Neno Belan, ali i Ante Pecotić prije njega, napravili su s cijelim timom veliki pomak u modernizaciji festivala. Prvenstveno u produkcijskom smislu gdje je cijeli show dobio na atraktivnosti, ali i kod odabira pjesama što se u konačnici reflektiralo i na veliki broj radijskih emitiranja pjesama. Tu su na dobitku i autori i festival, a što je najvažnije, i publika. Naravno da neću rušiti kuću koju su gradili posljednjih godina, na meni je sada da sagradim još jedan kat.
Koje su najvažnije točke na kojima zasnivate viziju festivala tijekom svog nadolazećeg mandata? Koje je uopće njegovo mjesto u kontekstu domaće popularne glazbe i glazbene industrije?
Festival nam dolazi na početku nove godine, u vrijeme kada novim pjesmama nerijetko diktiramo što će se slušati u novoj godini. Festivalski CD dobio je nekoliko nagrada Porin za kompilaciju što je dokaz kvalitete, pjesme su sastavni dio skoro svih domaćih radijskih playlista što je dokaz atraktivnosti, a omjer velikih imena i novih zvijezda na velikoj pozornici uz pratnju vrhunskog orkestra u direktnom prijenosu je nešto čemu uvijek težimo. Zagrebački festival ima tradiciju koju ću svakako poštivati, no tendencija je prema pomlađivanju te otkrivanju i neke nove scene koja će vremenom postati mainstream, naravno uz postojeće zvijezde od kojih očekujem njihove najbolje pjesme.
Koje novosti vaš tim i vi planirate već za nadolazeće izdanje festivala u siječnju 2021.?
Veliku odgovornost imat ćemo već prilikom odabira pjesama jer ćemo na taj način profilirati festival, a ovu situaciju u kojoj ne znamo hoćemo li uopće moći imati publiku u dvorani pokušat ćemo iskoristiti tako da svaka pjesma u direktnom prijenosu dobije i svoj vizualni indentitet. Radimo na još kvalitetnijem umrežavanju s radio postajama, a osim grand prixa i nagrade za najemitiraniju skladbu lanjskog festivala, uvest ćemo i još nekoliko nagrada te brojne sitne izmjene koje će se, vjerujem, svima svidjeti.
Kako Zagrebački festival učiniti digitalnim i prikladnim za neku novu publiku i nove medije?
Za mene festival ne završava proglašenjem pobjednika, već se nastavlja i kroz kasniju promociju pjesama, a tu ćemo koristiti sve blagodati novih medija i publike koja se sve više oslanja na njih. Vrhunski produkcijski tim dopunili smo i sa još nekoliko ljudi, vrhunskim stručnjacima na tom polju koji imaju upravo tu zadaću.
Recimo da sam autor koji planira slanje pjesme na natječaj za festival – kakve mi upute možete dati, kakve pjesme vidite na Zagrebačkom festivalu?
Pa najbolje je da napravi pjesmu u vlastitom glazbenom izričaju bez obzira o kojoj vrsti glazbe se radi, dokle god je ona prikladna za emitiranje na radiju. Zaboravite pojam “festivalska pjesma” osim u onim segmentima koje određuju propozicije. Za samu izvedbu imamo vrhunski i ponešto pomlađeni orkestar koji će voditi moj školski kolega i dugogodišnji prijatelj, Ante Gelo.
Kakav je odnos Zagrebačkog festivala i radijskog etera, koliko jedan drugoga moraju još „odgajati“?
Smatram da su autori ti koji su dužni pomicati granice i ponekad izlaziti iz svoje “comfort zone”, a radio će prepoznati kada je to dobro i kvalitetno. Tada će i radio s vremenom prilagođavati svoje formate novim pjesmama. Kao autor, posljednjih godina imam puno iskustva u tom segmentu i vjerujem da će tim suradnika koje ću pozvati u žiri znati prepoznati takve pjesme.
Za kraj, što želite postići sa Zagrebačkim festivalom, kako želite da izgleda za 4 godine?
Moj mandat traje 4 godine i posebno me raduje 70. festival koji me čeka 2023. Ako dobro odradimo sve što planiramo u iduće dvije, za taj sedamdeseti bit će nam premala ova dvorana i tražit će se karta više!
Natječaj za nove pjesme 68. Zagrebačkog festivala bit će otvoren 15. listopada i trajat će do 15. studenog.