Search
Close this search box.

Direktorifestivala

Branimir Mihaljević
2021..

Glazbeno obrazovanje stekao je u srednjoj glazbenoj školi Vatroslava Lisinkog u rodnom Zagrebu, a paralelno već u tinejdžerskim danima stječe iskustvo studijskih snimanja te već sa 16 godina aranžira prve albume koji se prodaju u zlatnim tiražama

Do danas njegov autorski rad u domeni zabavne glazbe broji stotine pjesama koje su otpjevali neki od najpopularnijih izvođača u regiji. Redovni je član Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) a od 2016. godine je član skupštine predstavnika HDS-a. U listopadu 2020. godine Branimir Mihaljević postao je umjetnički direktor Zagrebačkog festivala
Neno Belan
2017. – 2020.

Splićanin, kantautor, rođen 2. veljače 1962. godine, elektroničar po struci, trenutačno živi u Rijeci. Frontmen nekadašnjeg popularnog splitskog sastava Đavoli s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na području bivše države Jugoslavije

Godine 2016. postaje umjetnički direktor Zagrebačkog festivala te 2018. godine na tom položaju dobiva i Porina u kategoriji najbolji album s raznim izvođačima. Također, 2016. godine izdaje kompilaciju singlova pod nazivom Sanjaj.
Ante Pecotić
2013. – 2016.

Glazbom se bavi od osnovne škole svirajući bas gitaru u raznim demo bendovima, dok tekstove piše od najranijeg djetinjstva. Nakon godina sviranja u grupama kao što su Zvijezde, Film te Dino Dvornik i Songkillers, počinje se profesionalno baviti autorskim radom, u početku pišući samo tekstove, a kasnije i glazbu za razne izvođače

PRedovni je član Hrvatskog društva skladatelja od 2003. godine, a od 2012. i dopredsjednik. 2013. godine preuzeo je i funkciju umjetničkog direktora revitaliziranog Zagrebačkog festivala. Član je stručnog povjerenstva za zaštitu autorskog prava pri HDS–ZAMP–u.
Hrvoje Hegedušić
2000., 2005. – 2012.

Godine 1951. završava nižu glazbenu školu, smjer glasovir. Godine 1965. ostvaruje suradnju s tekstopiscem Majom Perfiljevom, koja rezultira prvim mjestom na “Melodijama Jadrana” u Splitu 1966. godine, sa skladbom “Bokeljska noć”.

Piše šansone od kojih su brojne uspješnice. Uz sudjelovanje glumaca zagrebačkih kazališta (režija Matija Koletić), 1974. godine objavljuje vrlo uspješan album za djecu Ježeva kućica. Nekoliko puta je bio direktor Zagrebačkog festivala.

Stipica Kalogjera
1999.

Glazbom se počeo baviti u šestoj godini. Prvo mu je glazbalo bilo violina, koju je učio u Muzičkoj školi Vatroslav Lisinski, poslije truba, te glasovir. Nakon jednogodišnje turneje po Njemačkoj i Francuskoj 1957./ 1958. Godine postaje članom Plesnog orkestra Radio Zagreba kao trubač, poslije kao klavijaturist, te na kraju kao producent.

Pisao je, također, i glazbu za animirane filmove i TV serije. Nastupao je kao dirigent i aranžer na Eurosongu 1995. s grupom Magazin, te na Eurosongu 1998. s Danijelom Martinović. Godine 1999. postaje direktor Zagrebačkog festivala.
Ivica Stamać
1986.

Diplomirani inženjer elektronike; glazbu učio u Zadru, a zatim prošao »školu« glazbenika u plesnim i jazz sastavima. Od 1970. zaposlen u tehničkoj službi RTV Zagreb kao stručnjak za glazbenu i prostornu akustiku.  Najznačajniji njegov doseg na području akustike je sustav »integrirane akustike« za gradnju tonskih studija

Više godina bio je odgovorni urednik Zabavnih melodija. Za svoje skladbe dobio je viša nagrada. Bavio se i glazbenom publicistikom te je 1986. bio je direktor Zagrebačkog festivala.

Zvonko Špišić
1980. – 1981., 1987.

Hrvatski je skladatelj, interpretator šansone, tekstopisac, aranžer i likovni umjetnik. Glazbom se profesionalno počeo baviti od 1958. godine. Glazbenu školu nije završio već je samouk. Objavio je preko 320 skladbi, te je za svoj rad primio šezdesetak domaćih i inozemnih nagrada i priznanja.

U svojoj karijeri bio je na mnogim funkcijama pa je tako od 1980. do 1984. bio predsjednik, Hrvatskog društva skladatelja. Sedam godina u dva mandata bio je predsjednik Zajednice umjetnika Hrvatske te Direktor zagrebačkog festivala zabavne glazbe..
Vanja Lisak
1975. – 1979., 2001. – 2004.

Studij završio 1968. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1960. svirao u različitim sastavima i u Zabavnom orkestru HRT-a.

Osobitu pozornost posvećivao je jazzu. Urednik, producent HRT od 1969. do 1994. Direktor festivala Zagreb od 1975. do 1979. i od 2001. — 2004.
Bojan Hohnjec
1973. – 1974.

Diplomirani inženjer arhitekture. Od 1939. svirao u sastavu Quick Swingers u Zagrebu i ondje pred rat osnovao veliki jazz orkestar. Od 1948. član je Plesnog orkestra RTV Zagreb.

Bio je predsjednik Udruženja muzičara zabavne i jazz muzike Hrvatske i u dva navrata direktor festivala Zagreb (1973.–74.). Umirovljen je 1982. go-dine.
Drago Diklić
1971. – 1972., 1982. – 1985., 1988. – 1998

Rođen 28. studenog 1937. u Sinju, a 1941. s roditeljima dolazi u Zagreb gdje pohađa IV. mušku gimnaziju i usporedo je bio đak glazbene škole (violina, pozauna). Nakon sviranja po zagrebačkim plesnim mjestima, 1958. odlazi u inozemstvo (Njemačka, Francuska, Maroko, Švedska), što označava početak profesionalnog bavljenja glazbom.

Nakon povratka u Zagreb, osniva orkestar “Profesionalci” te 1962. počinje komponirati vlastite kompozicije. Godine 1971. preuzima Zagrebački festival zabavne glazbe..

Nikica Kalogjera
1970. – 1971.

Bio je hrvatski skladatelj zabavne i filmske glazbe, dirigent, aranžer i glazbeni producent. U svojoj karijeri Kalogjera je napisao preko tisuću skladbi, dobitnik je brojnih domaćih i inozemnih nagrada, u inozemstvu je snimio više od 500 skladbi, a od tog broja najviše s Festivala zabavne glazbe Split.

Godine 1958. u kazalištu Varijet (danas Kerempuh) vodi priredbe pod nazivom Prvi pljesak iz kojih je proizašlo mnogo mladih interpreta zabavne glazbe poput poput Marka Novosela, Ivice Šerfezija, Zdenke Vučković, Tonija Kljakovića, Zvonka Špišića, Karla Metikoša, Kvarteta 4M i mnoge druge.

Miljenko Prohaska
1967. – 1969.

Hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i glazbeni pedagog. Najpoznatiji je po svom djelovanju kao dirigent Plesnog orkestra (Big Banda) Radio Zagreba, kasnije RTV Zagreb.

Od sredine pedesetih, pa do samog kraja osamdesetih godina, kao kontrabasist bio je član Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra Radio Zagreba, Orkestra Jugoslavenske radiodifuzije, Komornog orkestra Radio Zagreba, Zagreb Jazz Kvarteta te mnogih drugih jazz sastava. Bio je i direktor Zagrebačkog festivala zabavne glazbe. Godine 1989. odlazi u mirovinu i stalni je dirigent Plesnog orkestra Radio Zagreba.

Ferdo Pomykalo
1961. – 1966.

Bio je hrvatski skladatelj, dirigent i aranžer poznat ponajviše po mnogobrojnim zabavnoglazbenim uspješnicama i festivalskim nastupima. Bio je jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske zabavne glazbe 20. stoljeća.

Od 1949. do 1951. bio je i dirigent orkestra Radio Zagreba, a od 1951. s kraćim prekidima šef glazbene grane i dirigent zagrebačkog Gradskog kazališta Komedija. U razdoblju od 1961. do 1966. bio je i ravnatelj Zagrebačkog festivala.

Krešimir Oblak
1956. – 1960.

Početkom pedesetih godina odlazi s Big bandom Stanka Selaka na prvi inozemni angažman u Beč, gdje stječe i međunarodna iskustva.

Godine 1957. postaje glazbeni suradnik za programe zabavne i jazz glazbe Radio Zagreba. Sudjelovao je u selekciono-prosudbenim komisijama Splitskog, Krapinskog i Slavonskog festivala, Melodijama Istre i Kvarnera, te Zagrebačkog festivala kojem je bio i direktor. Kao producent Plesnog orkestra (danas Jazz orkestar HRT-a) sudjelovao je na velikim europskim Jazz festivalima i turnejama. Sudjelovao je i u organiziranju i realizaciji Pjesme Eurovizije u Zagrebu (1990.).

Fedor Kopsa
1953. – 1955.

Studij prava s doktoratom završio u Zagrebu; glazbu učio privatno kod Miroslava Biroa i dr. Poslije II. svjetskog rata pokrenuo u Zagrebu glazbenu nakladu Melos, u kojoj je izdavao zabavne melodije domaćih i stranih skladatelja. God. 1953. u okviru Novina mladih i časopisa Horizont osnovao glazbenu nakladu Horizont. Iste je godine bio utemeljitelj prvog jugoslavenskog festivala plesnih melodija, preteču Festivala Zagreb. Od 1961. živio u Hannoveru.